Februara 1916. godine, Neci i Austrijanci su se povukli iz Prokuplja. U gradu je ostala bugarska vojska. Sada je svemocni komandant postao bugarski major Matov. Dobivsi svu vlast, on je najpre smenio predsednika opstine i kmetove, pa je za predsednika doveden Bugarin Sterev, a za kmetove, takodje, Bugari. U svim ustanovama u gradu postavljeno je bugarsko cinovnistvo. Uvedena je stroga postanska i telefonska cenzura. Na vratima u svim nadlestvima postavljene su table s natpisima: “ Ovde je zabranjeno govoriti srpski!“ iz knizara i privatnh biblioteka pokupljene su i spaljene sve knjige na srpskom jeziku. Na svim trgovackim i zanatskim firmama prezimena vlasnika, koja su se zavrsavala na “ic“, morala su biti zamenjena zavrsetkom na “ov“ ili “ev“. Iz Bugarske su dovedeni popovi, ako i ucitelji.

Krajem 1916. godine komanda Moravske vojnoinspekcijske oblasti, sa sedistem u Nisu, izdala ja naredjenje da se sa okupiranim srpskih teritorija regrutuju, za bugarsku vojsku, svih sposobni muskarci od 19-40 godina. Ta naredba je bila neposredan povod za izbijanje oruzanog ustanka u Toplici. Ustanak se prosirio i na ostale krajeve na jugu Srbije, a u istoriji je zabelezen po imenom – toplicki ustanak 1917. godine.

Ovaj jedinstveni ustanak u Evropi, za vreme prvog svetskog rata, predstavlja posebnu i obimnu temu. Toplicki ustanak je buknuo 13.2.1917.godine.

Posle ugusenja toplickog ustanka, Prokuplje ja jos godinu i po dana zivelo pod surovim terorom bugarskog okupatora.konvencijom o primirju, zakljucenom 29.9.1918. godine, nalozena je demobilizacija bugarske vojske i napustanje teritorije Srbije.